Knjiženje kriptovaluta
Razvojem suvremene računalne tehnologije proširio se spektar alata kojima računovođe obavljaju svakodnevne aktivnosti. Tržišna značajnost kriptovaluta dokazuje činjenica da prva i najpoznatija kriptovaluta, Bitcoin u trenutku pisanja ovog članka premašuje vrijednost dvije najveće svijetske kartičarske platne mreže Visa i Mastercard, čija zajednička tržišna kapitalizacija iznosi 871 milijardu dolara. Prema posljednjim podacima tržišta kriptovaluta ukupna trenutna kapitalizacija Bitcoina je 1bilion dolara, s tim da je tu vrijednost navedena digitalna kovanica dostigla 3,6 puta brže od Microsofta, od 2009. godine do danas – i kao takva je odličan primjer vrijednosti koja je nastala jedinstveno od strane tržišta.
Kriptovalutama nazivamo digitalni, odnosno virtualni novac čije su transakcije osigurane algoritmima koji su programirani da verificiraju svaku transakciju i kontroliraju kreiranje novih jedinica. Također, navedeni algoritmi funkcioniraju na principu decentralizirane kontrole putem ‘Blockchaina’, što znači da se svaka transakcija upisuje u virtualnu glavnu knjigu kojoj svi korisnici kriptovalute imaju pristup. U trenutku pisanja ovog članka na digitalnom tržištu postoji više od tri tisuće različitih kriptovaluta.
Najispravniji računovodstveni pristup vrednovanja kriptovaluta je kroz Međunarodni računovodstveni standard 38 – Nematerijalna imovina, s tim da je u posebnim okolnostima moguće i praćenje kroz zalihe prema MRS 2 – Zalihe. Ostali načini vrednovanja nisu ispravni ili mogući zbog različitih razloga. MRS7 – Izvještaj o novčanim tokovima prema kojem bi se kriptovalute vrednovale kao novac i novčani ekvivalenti nije moguće primjeniti pošto kriptovalute nisu u nadležnosti država ili centralnih banaka. Osim toga, definicija novca po navedenom standardu se ne slaže sa svojstvima kriptovaluta. MRS 40 i MRS 16 prema kojima bi se kriptovalute vrednovale kao nekretnine i ulaganja u nekretnine, također nije moguće provesti iz jednostavnog razloga što kriptovalute nisu materijalna imovina.
MSFI 9 – Financijski instrumenti prema kojemu bi se kriptovalute vrednovale kao financijska imovima po fer vrijednosti nije moguće provesti u slučaju kada je društvo direktan vlasnik kriptovalute iz razloga što definicija standarda nalaže da je financijski instrument moguće priznati samo kada postoji ugovorni odnos koji će rezultirati financijskom imovinom za jednu, a financijskom obvezom za drugu stranu. Međutim, ukoliko se u kriptovalute ulaže putem nove platforme Coinbase – tada se zadovoljavaju uvjeti za tretiranje kriptovalute kao financijske imovine pošto se sve kupljene kriptovalute zadržavaju u ‘wallet-u’ platforme, a tako nastaje financijska imovina jednog subjekta i financijska obveza drugog subjekta. U tom slučaju se knjiženje kriptovalute odvija na isti način kao i knjiženje dionica. Trgovanje kriptovalutama putem Coinbase-a također omogućava otuđivanje kupljenih kriptovaluta na korisnikov ‘wallet’ u kojem slučaju poduzetnik postaje direktan vlasnik kriptovalute i ne može pratiti i knjižiti kriptovalutu kao financijsku imovinu.
MRS 38 – Nematerijalna imovina je standard čiji kriterij identifikacije kriptovalute zadovoljavaju. Osim definicije nematerijalne imovine, kriptovalute zadovoljavaju i uvjete modela troška nabave propisan u navedenom standardu prema kojem je nakon početnog priznavanja troška nematerijalne imovine u visini troškova nabave moguće provoditi test umanjenja vrijednosti. Kriptovalute nije moguće amortizirati zbog neodređenog vijeka trajanja.
Nabavu kriptovalute knjižimo na konto 016. Umjesto amortizacije provodi se test umanjenja, i to na način da se utvrdi vrijednost na izvještajni dan. Prilikom utvrđivanja vrijednosti knjiži se vrijednosno usklađenje – u razred 4 kao trošak ukoliko se vrijednost smanjila ili u razred 9 kao revalorizacijske pričuve ukoliko je vrijednost kriptovalute porasla od dana nabave. Prilikom prodaje kriptovalute knjiži se vrijednosno usklađenje, zatvara se konto nabave, te se knjiži ostvareni prihod na klasu 7 i porez od 25%.
Prema propisima već spomenutog standarda MRS 38, nematerijalna imovina namjenjena prodaji može se vrednovati prema MRS 2 – Zalihe, pa je tako kriptovalute moguće vrednovati kao zalihe ukoliko je iz poslovnog modela društva vidljivo da se iste drže radi preprodaje. Primjenom MRS 2 standarda kriptovaluta se knjiži na klasu 6 kao nematerijalna imovina namjenjena prodaji. Prilikom prodaje zatvara se konto na klasi 6, knjiži se prihod i porez po stopi od 25%.
Ukoliko imate dodatnih pitanja vezanih za knjiženje kriptovaluta, obratite nam se na: [email protected]